A proposition for bottom-up local community participation through digital mapping

IN ENGLISH: Europeanisation and European urbanistic standards (urban sustainability) have been present in Croatia, as the youngest member, for only a few years, and more declaratively than in practice. Urban renewal, revitalization of cities’ centers and gentrification are therefore intensive processes, primarily economic in nature (with an increased real-estate value), and mostly beneficial for urban policy makers and holders of economic power (investors). Such renewal is often very partial and inconsiderate towards the quality of urban living for citizens, who are mostly excluded from participation without a possibility to influence the future appearance and purpose of space. This is also particularly problematic in peripheral city parts, smaller local communities or neighborhoods, in which residents’ everyday needs are inadequately met. Inadequate infrastructural equipment or reduced public or green areas threaten the basic citizens’ right to well-being. It is therefore possible to strengthen urbanity, as a fundamental measure of a more or less achieved urban living, only through citizens’ greater influence in a bottom-up participation process. Models of bottom-up urban public space design strategies should be adjusted to enter directly into the community and strive towards assisting its residents in making their space more acceptable on everyday level. In the Croatian spatial system, participation is weak, because commercialization and privatization are at the forefront of directing post-socialist countries’ urban development. In this context, the value of public spaces and interests is often destroyed. Examples of civic laboratories as possible models of local community action through applying digital technology would therefore be useful and could serve as examples of good bottom-up practice. Given the massive presence of the Internet and social networks, the main idea is to involve citizens in digital platforms and to design, with urban sociologists’ and architects’ assistance, preliminary research of the situation in every particular neighborhood. The results would be presented, with citizens’ consent, to urban policy and administration representatives to facilitate collaboration. On-line networking of residents and then on-line questionnaires or interviews would initiate the next inevitable phase of bringing residents closer. Such collaboration would motivate residents, but also make city authorities aware of the need to ‘leave the office’ and respond more openly to citizens’ demands, e.g. for improved waste removal and sorting, built or repaired parks and play-grounds, expanded green areas, increased citizens’ traffic safety, etc. Such digital mapping of community and citizens’ principal needs would mean an attempt to improve participation and extend its duration through phases (problem detection, collaboration and implementation). The institutional city authorities’ to-date ambivalence towards citizens can indeed be challenged more easily through digital technology because it implies the possibility of greater democratization. This is why it is important and long-term useful to develop models of civic laboratories, as fundamental participation models, upon which the future appearance and development of cities will depend. --------------- IN CROATIAN: Proces europeizacije i europski urbanistički standardi (urban sustainability) na primjeru HR, kao najmlađe članice, prisutan je tek nekoliko godina i više na deklarativnoj razini nego u praksi. Stoga su primjerice procesi urbane obnove i revitalizacije središta gradova, te gentrifikacije, intenzivni i prvenstveno ekonomske naravi (s povećanom vrijednošću nekretnina) te imaju najveću korist za nositelje urbane politike i nositelje ekonomske moći (investitore). Često je takva obnova vrlo parcijalna i ne uzima u obzir kvalitetu urbanog života za same građane. Oni su uglavnom izostavljeni iz participacijskog procesa i nemaju mogućnost utjecanja na budući izgled i namjenu prostora. To je posebno problematično i u drugim dijelovima grada, manjim lokalnim zajednicama ili susjedstvima, koji na svakodnevnoj razini nedovoljno ispunjavaju potrebe stanovnika. Neadekvatna infrastrukturna opremljenost ili smanjeni javni ili zeleni prostori postaju ugroženi te ugrožavaju i osnovno pravo građana na dobar život. Stoga je urbanitet, kao temeljnu mjeru više ili manje dostignutog urbanog života, moguće ojačati jedino uz veći utjecaj građana u procesu participacije odozdo. Modeli in bottom-up urban public space design strategies trebali bi biti prilagođeni direktnom ulazu u community i nastojati pomoći stanarima da prostor učine prihvatljivijim na svakodnevnoj razini. U hrvatskom prostornom sustavu postoji slab proces participacije jer procesi komercijalizacije i privatizacije (posljedice su poslovna i stambena preizgrađenost) predvode smjer urbanog razvoja postosocijalističkih zemalja. U tom je kontekstu vrijednost javnih prostora i javnih interesa često destruirana. Stoga bi primjeri civic laboratories kao mogućih modela akcije u lokalnoj zajednici kroz korištenje digitalne tehnologije bili korisni i mogli poslužiti kao primjeri dobre prakse odozdo. S obzirom na masovnu prisutnost interneta i društvenih mreža osnovna ideja je da se građani uključe u digitalne platforme te uz stručnu pomoć urbanih sociologa i arhitekata primjerice, osmisle preliminarna istraživanja o stanju u svakom pojedinom kvartu. Dobiveni rezultati u suglasnosti s građanima predstavili bi se predstavnicima urbane politike i administracije kako bi lakše ostvarili suradnju. On-line povezivanje stanara te zatim ispunjavanje on-line ankete ili intervjua prvenstveno bi bile pokretač i za sljedeću fazu koja je nezaobilazna i uključuje upoznavanje i zbližavanje stanovnika samih. Takvom bi se suradnjom pokrenulo stanovnike, ali i osvijestilo gradsku upravu da mora 'izaći iz ureda' i otvorenije odgovarati na zahtjeve građana, primjerice za boljim odvozom i razvrstavanjem otpada, gradnjom ili popravljanjem parkova i dječjih igrališta, povećanjem zelenih površina, povećanja sigurnosti građana u prometu itd. Takvim svojevrsnim digitalnim mapiranjem zajednice i najvažnijih potreba građana pokušalo bi se poboljšati proces participacije i produžiti njegovo trajanje po fazama (faza detektiranja problema, faza suradnje i faza realizacije). Korisno bi bilo usporediti postojeće pozitivne europske primjere participativnih modela kao što su portugalski, španjolski, slovenski, a kako bi se mogli primijeniti i hrvatski lokalni prostor. Dosadašnja podijeljenost institucionalne gradske vlasti spram građana uz digitalnu se tehnologiju zasigurno lakše može pokušati mijenjati jer ona u sebi nosi i mogućnost veće demokratizacije. Upravo je zbog toga važno i dugoročno korisno razvijati modele civic laboratories kao temeljnih participativnih modela o kojima će ovisiti budući izgled i razvoj gradova

Aktualni revitalizacijski i gentrifikacijski procesi na primjeru Zagreba

Osnovni cilj ovog rada je istraživanje socijalnih dimenzija urbane transformacije u Zagrebu i njene specifične podteme: urbana obnova, urbana revitalizacija, rekonstrukcija i uređenje, ali i procesi proizišli iz njih, kao što je proces gentrifikacije ili “oplemenjivanja” (“dotjerivanja”) urbanoga prostora. Navedene procese često karakterizira brojnost aktera koji u njima sudjeluju i na njih utječu čineći ih prihvatljivima ili neprihvatljivima, ovisno o odnosima među uključenim stranama. Osnovni predmet istraživanja odnosi se na procese uređenja i revitalizacije središta gradova, odnosno, središnjeg dijela grada Zagreba kroz aktualne procese urbane obnove i gentrifikacije. Slučaj uređenja centra Zagreba detaljno se analizira na primjeru planirane gradnje multifunkcionalnog centra na Preradovićevom ili Cvjetnom trgu (projekt Cvjetni prolaz). Navedeni procesi često su neovisni ili tek djelomično ovisni jedni o drugima. Osiromašenje ili pauperizacija prisutni su u gradovima neovisno o navedenim procesima jer prvenstveno ovise o protoku vremena i starenju urbane strukture. Međutim, svi ovi procesi imaju i nešto zajedničko – mogu se događati u središtu grada i tada posebno dolaze u fokus interesa različitih aktera koji zatim u njima sudjeluju i na njih djeluju. Također se može reći da su spomenuti procesi specifični za njegov postsocijalistički i tranzicijski kontekst društvene zbilje. (IN ENGLISH: This paper mainly looks at the social dimensions of urban transformation in Zagreb and its specific sub-themes : urban renewal, urban revitalisation and reconstruction and the issuing processes such as gentrification or “ennoblement” (“embellishment”) of urban space. These processes are often characterised by a large number of actors who take part in them, have influence on them and make them acceptable or unacceptable depending on their own complex interrelations. The basic subject of the research is urban renewal and revitalisation of town centres, especially the centre of Zagreb through the ongoing processes of urban renewal and gentrification. Detailed analysis is presented of the planned construction of the multifunctional centre in Petar Preradović or Flower Square (the Flower Passage project). The mentioned processes are often independent or only partially depend on each other. Pauperisation is present in towns regardless of these processes because it depends primarily on the passage of time and the ageing of the urban structure. But the processes have something in common: they can happen in the city centre and get into the focus of interest of different actors who then take part in them and influence them. They are also specific for the post-socialist and transitional social context.

Kvaliteta stanovanja u mreži naselja Hrvatske

Rad je tematski povezan sa znanstveno– istraživačkim projektom Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu pod naslovom Sociološki aspekti mreže naselja u kontekstu tranzicije, koji je realiziran u periodu od 2002. do 2005. godine. U sklopu toga provedeno je terensko istraživanje 2004. godine, a dio dobivenih podataka iz njega bit će tema ovoga rada. Navedeni se projekt odnosio na sociološko istraživanje mreže naselja u cijeloj Hrvatskoj, s veličinom uzorka od ukupno 154 naselja različitog tipa. Mreža naselja je sustav urbanih i ruralnih naselja koji zajedno čine prostornu i funkcionalnu cjelinu. Predmet istraživanja rada jest ispitati kvalitetu života u mreži naselja, i to preko elemenata stanovanja, opremljenosti kućanstava, te opremljenosti neposredne okoline ili susjedstva u naseljima. Iz dobivenih rezultata istraživanja utvrdila se postojeća kvaliteta stanovanja u naseljima, te primarna i sekundarna razina opremljenosti kućanstava u mreži naselja. Očekivano, rezultati su najbolji za najveće gradove, naročito za Zagreb, a najlošiji za seoska naselja. Općenito se potvrdila postojeća hijerarhijska struktura ispitivane mreže naselja, sa Zagrebom na vrhu. Međutim, u detaljnoj analizi zamijetili smo da je situacija ipak znatno kompleksnija. Često su podaci bolji za makroregionalne i regionalne centre nego za Zagreb, a za seoska su naselja bolja nego za gradska, ali to ovisi o ispitivanom kriteriju ili elementu kvalitete života odnosno stanovanja. (IN ENGLISH: This paper is topically related to the research project of the Institute for Social Research in Zagreb "Sociological aspects of the settlements network in the context of transition" (2002 - 2005). In 2004 a field research was carried out as a part of it, and same of its resu Its will be the theme of this paper. The said project referred to the sociological research of the settlements network of the whole Croatia with a sample of 154 settlements of different types. The settlements network is a system of urban and rural settlements that make together a spatial and functional whole. The subject matter of the research is to examine the quality of life in the settlements network, using as parameters the dwelling and the quality of equipment of the households, the immediate surrounding ar neighborhood. The obtained resuIts served to ascertain the existing quality of living in the settlements and a primary and secondary level of the quality of equipment of the bousebolds in the settlements network. As expected, the resu Its showed the best quality in the biggest cities, especially Zagreb, and the worse in srna!! villages. In general, the existing hierarchic structure of the network with Zagreb on top was confirmed. However, by using a detailed analysis, it can be seen that the situation is much more complex. The resuIts for macro-regional and regional centers are often better tha n for Zagreb, and for rural settlements than for urban, but it depends on the examined criterion ar the element of quality of living, dwelling respectively.

Uvod u komparaciju urbanih sustava glavnih gradova Zagreba i Podgorice

Bilateralni projekt proveden između dviju zemalja, Hrvatske i Crne Gore, pod nazivom Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja u trajanju od 2015. do 2016. godine rezultirao je istraživanjem postsocijalističke i tranzicijske transformacije tih društava, vidljivih ponajviše u glavnim gradovima, Zagrebu i Podgorici. Ti gradovi imaju i najveći utjecaj na ukupni prostor svojih zemalja, ali također i na svoj okolni (suburbani i ruralni) prostor, kojem gravitira velik broj stanovnika većinom zbog radne, ali i ostalih urbanih funkcija. U tranzicijskom periodu u obama se gradovima mogu pratiti slične promjene i procesi prvenstveno uzrokovani promjenom političkog i eko-nomskog sustava, koji se očituju kroz svakodnevni život stanovnika i njihovu tzv. upotrebu prostora (od jedinice susjedstva do grada u cjelini). Socioprostorni kontekst postsocijalističkih gradova pokazuje da su određeni urbanizacijski tren¬dovi tipični za socijalistički period napušteni, ali isto tako neki su i nastavljeni te vrlo malo transformirani. Prvenstveno se to odnosi na procese suburbanizacije i širenja urbanog načina života u okolni prostor gradova u tzv. urbane sustave ili mreže naselja. Stoga je i osnovni cilj istraživanja provedenog tijekom 2015. godine u obama glavnim gradovima istaknuti i analizirati najvažnije promjene i procese kako u urbanim tako i prigradskim ili okolnim dijelovima tih sustava. (IN ENGLISH: In the 2015-2016 bilateral research project Transformation of urban and rural systems in Zagreb and Podgorica during the transition period, social changes are studied in the post-socialist period of the two countries, mostly vis-ible in their two capital cities. Not only do these cities and their transformations have a great influence on the total territory of Croatia and Montenegro, but they also strongly affect their own suburban and rural space into which a large number of inhabitants is drawn because of work opportunities and other urban functions. Similar processes and developments, primarily caused by the new political and economic systems, can be observed in both capital cities during the post-socialist transition. The changes are obvious in people’s everyday life and their use of space (from the neighbourhood unit to the whole city). The socio-spatial context of post-socialist cities shows that while some urbanization trends typical of socialism have been abandoned, some have continued with very few modifications, such as suburbanization, the expansion of suburban neighbour-hoods around major cities. The main aim of the research carried out in 2015 in Zagreb and Podgorica was to study and analyse the most relevant changes and developments in their urban, suburban and rural systems.

Akteri društvenih promjena u prostoru (2007-2011)

U radu će se predstaviti neke od važnijih i zanimljivijih nalaza dobivenih u proteklim istraživačkim godinama u okviru projekta Akteri društvenih promjena u prostoru koji je vodila dr. sc. Dušica Seferagić u suradnji s grupom za sociologiju prostora Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (dr. sc. Alija Hodžić, mr. sc. Branimir Krištofić, dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac i dr. sc. Jelena Zlatar). Projekt je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. Istraživački dio rada na projektu provodio se putem terenskih istraživanja kvalitativnog tipa koncipiranih kao studije slučajeva. Istraživanja su provođena kroz godine 2007., 2008., i 2009. Urbani primjeri su Zagreb i Novi Vinodolski, a ruralni primjeri su Povlja na otoku Braču, odnosno Lovinac u Ličko-senjskoj županiji. Metode kvalitativnog tipa koje su korištene u studijama slučajeva su analiza diskursa, analiza sadržaja i intervjui (polustrukturiranog tipa). Osim njih prethodno je analizirana potrebna dokumentacija i sekundarna literatura. Postojeći društveni kontekst u kojem se Hrvatska danas nalazi, a on je prvenstveno tranzicijski i postosocijalistički, čini tematiku društvenih aktera posebno aktualnom. Novonastale društvene promjene utječu na načine djelovanja i ponašanja društvenih aktera, kako nekih novih tako i onih starih aktera. Iz toga slijedi da njihovu važnost i djelovanje ne možemo odvojiti od nastalog procesa restrukturiranja društva i društvenih odnosa, odnosno promjenu suvremenog društva danas. Ono je u korelaciji s globalizacijom i svim onim procesima koje iz globalizacije slijede, odnosno tranzicijom u našem slučaju. Cjelokupni je prostor (i urbani i ruralni) u tranziciji doživio brojne i značajne promjene, i u smislu fizičkih transformacija, ali ponajviše onih socijalnih. Možemo reći da se socioprostorno restrukturiranje odvija na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (Hodžić, 2010.). A neke od tih razina i njihove osnovne značajke pokušat će se pobliže objasniti na primjerima istraživanima tijekom spomenutog projekta

Utjecaj društvenih aktera na procese gentrifikacije i pauperizacije: primjer Zagreba

Okvir doktorskog rada i istraživanja je urbana tematika i njene specifične podteme kao što su: urbana obnova, urbana revitalizacija, rekonstrukcija i uređenje te procesi proizišli iz njih kao što su procesi gentrifikacije i pauperizacije urbanog prostora. Urbana obnova s obzirom da započinje prvenstveno kao strategija koja nastoji obnoviti pojedine četvrti i dijelove gradova (stambene i nestambene), zahvaćene propadanjem i starošću, širi je proces od procesa gentrifikacije koji se uglavnom očituje u uređenju atraktivnih središnjih dijelova grada (inner city areas). Oni dijelovi gradova koji nisu doživjeli nikakve oblike urbane rehabilitacije, neovisno o njihovim pozitivnim ili negativnim implikacijama, prepušteni su zapuštenosti i pauperizaciji. Predmet istraživanja odnosi se na procese uređenja i revitalizacije zagrebačkog središta grada na primjeru Cvjetnog trga (Trga Petra Preradovića) u središtu Zagreba. Posebna intencija rada bila je osvijetliti i analizirati ulogu društvenih aktera različitih tipova (ekonomskih, političkih, stručnih i civilnih) uključenih u ove procese, a karakterističnih za hrvatski tranzicijski kontekst društvene zbilje. Za istraživanje su korištene kvalitativne metode, tzv. metoda slučaja (case study), analiza sadržaja i analiza diskursa novinskih članaka te metoda intervjua (dubinskoga). Istraživanje je provedeno od kraja 2006. do početka 2009. godine. Dobivenim rezultatima potvrdilo se početnu hipotezu istraživanja da su današnji procesi prostornog planiranja i urbanizma u Zagrebu od kompleksnih i interdisciplinarnih postali parcijalni, stihijski i nesistematični procesi. Na kraju se specifičnost istraživanih zagrebačkih slučajeva pokušalo uokviriti u širi kontekst hrvatskog društva i povećati znanstvene spoznaje o ovoj problematici

Sociološka studija Gornji grad i Kaptol: u okviru programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba: finalna verzija

IN CROATIAN: Sociološku studiju Gornjeg grada i Kaptola u okviru Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba. Sociološko istraživanje i studija tematski i sadržajno temeljili su se na istraživanju osnovnih elemenata kvalitete života i stanovanja u povijesnoj jezgri grada te dijelom i postpotresnoj obnovi također kako bi se dobio uvid u stvarne i prije svega dugoročne mogućnosti urbane obnove i revitalizacije ovog dijela grada Zagreba. Stoga su osnovna istraživačka pitanja podijeljena na dvije tematske cjeline: 1. Kvaliteta života na Gornjem gradu i Kaptolu i 2. Cjelovita urbana obnova i revitalizacija Gornjeg grada i Kaptola. Na osnovi njih obrađeni su i izneseni osnovni rezultati koji su dobiveni kvalitativnim metodama fokus grupa i polustrukturiranih intervjua s ciljanim akterima, građanima i stanarima ovog dijela Zagreba te zainteresiranim institucijama. I u fokus grupama i intervjuima pažnja je stavljena na pitanja o cjelovitoj i dugoročnoj urbanoj obnovi ovog dijela grada te kako je vide građani i stanari sami. Također je istraženo i kako urbanu obnovu vide određene institucije koje djeluju u ovom zagrebačkom prostoru kao što su Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) i Zagrebačka Nadbiskupija, s čijim predstavnicima su obavljeni polustrukturirani intervjui. U provedbi istraživanja ciljano se tijekom mjeseca prosinca 2022. i siječnja i veljače 2023. godine kontaktiralo stanovnike triju mjesnih odbora iz povijesne i središnje zone grada Zagreba: MO Gornji Grad, MO August Cesarec i MO Nova Ves. Tijekom dvije faze istraživanja ukupan broj sudionika i sugovornika bio je N=19 (12 žena i 7 muškaraca), a razgovori s njima provedeni su kroz ukupno tri fokus grupe i sedam intervjua. Zaključno su donesene određene preporuke za poboljšanje kvalitete života u ovom dijelu grada koje su išle u smjeru nekoliko glavnih tema prvenstveno izmještanja državnih institucija Vlade RH i Hrvatskog Sabora izvan zone središta grada te ojačavanja plana provedbe prometne regulacije za cijelu povijesnu cjelinu grada koja je opterećena automobilskim prometom sa sjevera i podsljemenske zone. Također preporuka je i osmišljavanje financijskih okvira za uspostavu priuštivijih stambenih modela kojima bi se omogućilo novim ili mlađim stanovnicima stanovanje u središtu grada u svrhu poboljšanja socio-demografske slike i usporavanja postojećih procesa depopulacije i senilizacije. --------------- IN ENGLISH: The Sociological study of Gornji Grad and Kaptol within the Programme of comprehensive renewal of the historical centre of Zagreb was conducted by the Institute for Social Research in Zagreb, in collaboration with the Institute for Physical Planning of the City of Zagreb. The sociological research and study were based on exploration of basic elements of the quality of living and housing in the historical city centre, and partly on post-earthquake renewal, aiming to get insight into the real and primarily long-term possibilities of urban renewal and revitalization of this part of Zagreb. The main research questions are therefore divided into two thematic units: 1. Quality of life in Gornji Grad and Kaptol and 2. Comprehensive urban renewal and revitalization of Gornji Grad and Kaptol. Based on them, basic results were processed and provided, which were obtained by the qualitative methods of focus groups and semi-structured interviews with targeted actors, citizens and residents of this part of Zagreb, and interested institutions. Both in focus groups and in interviews the emphasis was put on the questions on comprehensive and long-term urban renewal of this part of the city, and on the way it is seen by citizens and tenants. It was also explored how urban renewal is seen by some institutions that operate in this area of Zagreb, such as the Zagreb Tourist Board and the Archdiocese of Zagreb, whose representatives were involved in semi-structured interviews. In the implementation of the research, residents of three local committees from the historical and central zone of the city were deliberately contacted in December 2022 and January 2023. These are the following local committees: MO Gornji Grad, MO August Cesarec and MO Nova Ves. During the two phases of the research, the total number of participants and interlocutors was N=19 (12 women and 7 men), and talks with them were conducted in three focus groups and seven interviews. In conclusion, certain recommendations were provided aimed at improving the quality of life in this part of the city, and directed towards a few main topics, primarily regarding the relocation of state institutions of the Croatian Government and Parliament outside of the city centre zone, and the strengthening of the plan for the implementation of traffic regulation in the whole historical city centre, which is burdened with car traffic coming from the north and the Podsljeme zone. It was also recommended to create financial frameworks for the establishment of more affordable housing models, which would enable new or younger residents to reside in the city centre, and thus improve the socio-demographic picture and slow-down existing processes of depopulation and senilization